O I n f o r m a c i j i 2.0 : informacija u teoriji

Top 10 knjiga o informaciji

 

1. THE MATHEMATICAL THEORY OF COMMUNICATION, Claude Shannon & Waren Weaver, 1949/1963 (tehničke znanosti)

Kamen temeljac svake dosadašnje i buduće informacijske teorije. Waren Weaver u njoj je napisao: “…informacija nije toliko povezana s onime što se u danom trenutku reklo ili prenijelo nekomu, nego s onim što se uopće može reći…” aludirajući na ovisnost procesa kodiranja količine informacija jedne poruke o ukupnom broju svih poruka. Podsjetimo i na glavne konsekvence Shannonove teorije: informativnost je najveća u nepredvidivoj okolini, a smanjuje se povećanjem vjerojatnosti događaja koji se promatraju.

2. INFORMATION, MECHANISM AND MEANING, Donald M. MacKay, 1969. (prirodne znanosti)

Knjiga nastoji prevladati raskorak između semantičkih i tehničkih aspekata Shannonove teorije. U prvi plan dolazi pojam značenja… Razmatra se mjesto ‘značenja’ u informacijskoj teoriji.

 

 

 

3. THE KNOWLEDGE AND INFORMATION FLOW, Fred Dretske, 1981. (filozofija)

Originalan, kognitivni pristup informaciji. Informacija koju pojedinac prima, iako objektivna, u funkciji je onoga što on već zna. Pozadinsko znanje dolazi do izražaja. Informacija za jednog pojedinca ne mora biti informacija za drugog, koji ju je već zaprimio i ugradio u svoje pozadinsko znanje.

 

 

4. INFORMATION AND INFORMATION SYSTEMS, Michael Buckland, 1991. (knjižnična I informacijska znanost)

U knjizi se utire put trihotomiji u razumijevanju pojma informacije, a posredno njezinoj tješnjoj povezanosti sa srodnim pojmovima podatka i znanja. Buckland uočava da se informacija principijelno rabi na tri načina: informacija kao proces (information-as-process) – odnosi se na postupak/akciju informiranja; informacija-kao-znanje (information-as-knowledge) – koja obitava u glavi pojedinca; informacija-kao-stvar (inforimation-as-thing) – kao pohranjeni podatak (recimo, knjižnice barataju isključivo s informacijama-kao-stvarima). Buckland se čini najbližim poimanju informacije kao procesa, ako uzmemo sljedeću njegovu izjavu u obzir: „Termin informacija ima smisla samo u izrazu ‘nekoga  informirati’. Stoga je ironično što se on koristi i u drugim značenjima.“

 

barwise-seligman5. INFORMATION FLOW: THE LOGIC OF DISTRIBUTED SYSTEMS, Jon Barwise & Jerry Seligman, 1997. (tehničke znanosti)

Knjiga značajna po tome što se bavi logičkim produbljivanjem metaforičkog određenja informacije kao toka koji je prvi predložio Fred Dretske. Informacijski tok autori shvaćaju kao tok koji binarnim informacijskim kanalom (C) povezuje realnost (D) i njegovu idealizaciju u našem umu (P). Držim da je ovo važan nalaz koji je, u međuvremenu, izvršio utjecaj i na mnoge druge teorije u različitim područjima ljudskog znanja.

 

stonier6. INFORMATION AND MEANING, Tom Stonier, 1997. (prirodne znanosti)

‘Manifest’ objektivističkog pristupa informaciji. Ako ste uvjereni da je informacija objektivan fenomen, dokaze za to lako ćete pronaći u ovoj knjizi. Ne samo za informaciju, nego i značenje!

 

 

 

burgin17. THEORY OF INFORMATION: FUNDAMENTALITY, DIVERSITY AND UNIFICATION, Mark Burgin, 2010. (tehničke znanosti)

Solidan pregled svega dosad napisanog o informaciji, a još solidnijom se čini predložena teorija informacije matematičke provenijencije. Po Burginu, informacija je svojstvo jedne stvari da izmijeni drugu stvar!

 

 

 

floridi_philosophy_of_information8. THE PHILOSOPHY OF INFORMATION, Luciano Floridi, 2011. (filozofija)

Knjiga u kojoj je autor sumirao svoj desetogodišnji rad na promišljanju ovog fenomena. Prema Floridijevoj teoriji snažne semantičke informacije (Theory of Strongly Semantic Information) izloženoj u knjizi (prvi put objavljenoj 2004.), informacije nisu ništa drugo doli dobro oformljeni (engl. well-formed), istiniti (engl. truthworth) podaci sa značenjem (engl. meaningfull)

 

theinformation9. THE INFORMATION: A HISTORY, A THEORY, A FLOOD, James Gleick, 2011. (popularno-znanastvena)

Nakon uspješnice o teoriji kaosa, novinar i popularizator znanosti James Gleick napisao je i knjigu o informaciji. Osim osvrta na razvoj informacijske teorije u popularno-znanstvenom ruhu (zahvaljujući kojem saznajemo da je vrstan matematičar Claude Shannon bio i pasionirani ljubitelj jazza), knjiga obiluje i originalnim doprinosima. Jedan takav odnosi se na razmatranje informacije u kontekstu ‘jezika bubnjeva’ afričkih plemena.

 

 

10. THEORIES OF INFORMATION, COMMUNICATION AND KNOWLEDGE: A MULTIDISCIPLINARY APPROACH (zbornik), 2014. (knjižnična i informacijska znanost)

Zbornik radova o posljednjim teorijskim dosezima na ovom području. U knjizi, između ostalih pišu S. Brier (o cybersemiotici), L. Robinson i D. Bawden (o raskoraku u shvaćanju informacije kao subjektivnog i objektivnog fenomena), J. Furner (o ontologijskom pristupu informaciji) itd.

Popis predstavlja zanimljiv miks knjiga o informaciji istraživača iz gotovo svih područja ljudskog znanja. Ali vjerojatno su neki naslovi izostavljeni; poput, primjerice, zbornika radova The Study of information: interdisciplinary messages koji su uredili Frizt Machulp i Una Mansfield (1983) ili knjiga Niklasa Luhmanna Essays of Self-Reference (1990) koja, za razliku od Stonierove knjige, može predstavljati i neku vrst ‘manifesta’ konstruktivističkog pogleda na informaciju… Mogao bi se tu pridodati još pokoji naslov, primjerice, knjiga Umberta Eca Kultura, informacija, komunikacija (1969) semiotičke pozadine ili još jedan zbornik radova The Philosophy of Information pod uredništvom Petera Adriaansa i Johan Van Benthema u sklopu edicije Handbook of Philosophy of Science… Sasvim je moguće da će se u budućnosti ovaj popis knjiga o informaciji proširiti…

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.

%d bloggers like this: