O I n f o r m a c i j i 2.0 : informacija u teoriji

Rujan 23, 2013

Informacija u prirodi

MARC BURGIN: Theory of information: Fundamentality, Diversity and Unification (2010) [Uvod]

burgin1“Nepostojanje dokaza nije dokaz nepostojanja” napisao je Christian De Duve a kojeg citira M. Burgin na početku poglavlja nazvanog Informacija u prirodi

Postoje velika neslaganja oko uloge i značenja informacije u prirodi. Neki autori u knjizi The Study of Information: Interdisciplinary Messages (ur. F. Machlup i U. Mansfield; 1983) odbijaju njezino postojanje izvan društvenog konteksta dok drugi autori, primjerice J. A. Wheeler (1990), tvrde da se postojanje svega na svijetu može izvesti iz informacije.

C. F. Von Weizsäcker (1985) napisao je da je informacija refleksivan, misaon koncept koji se odnosi na sve znanosti. On i njegovi koautori demonstrirali su tzv. ur-teoriju koja fiziku i doslovno reducira na informaciju! Reduciranje fizike na informaciju predlaže se na najnižoj temeljnoj razini elementarne esencije nazvane urs, bez prilagodbe za potrebe bilo kakvoga mjerenja (primjerice Hartleyovog, Shannonovog ili Fisherovog). Naravno, u teoriju su uključeni kako Planckovo vrijeme tako i Planckova udaljenost kao temeljne veličine fizičkog svijeta…

S druge strane, J. A. Wheleer (1990) sa svojom izjavom ‘it from bit’ simbolizira ideju da svaka stvar u fizičkom svijetu u svojoj suštini, i u najvećem broju slučajeva, posjeduje nematerijalan/beznačajan izvor i objašnjenje. Aforistički izraz ‘it from bit’ tako može se protumačiti i na sljedeći način: znanstvenik  je u iluziji kada misli da proučava prirodu; jedino što proučava jesu informacije koje on nekako dobiva o objektima prirode.

L. Smolin (1999) pak raspravlja o vrlo uzbudljivom hologramskom principu na kojem navodno počiva naš fizički svijet a kojeg je prvi postulirao Gerard’t  Hooft. Hologramski princip (HP) postoji u dva oblika: jaki i slabi. Slabi HP pretpostavlja da ne postoje stvari već samo procesi, i to procesi razmjene podataka na dvodimenzionalnim ekranima… Prema drugom pristupu (jaki HP?) trodimenzionalni svijet nije ništa drugo doli tok informacija…

Prema T. Stonieru (1997) informacije postoje neovisno o ljudskom mišljenju dok se H. Lyre (1998) zanosi mišlju da je temeljni objekt kvantne fizike – kvantna valna funkcija – zapravo informacija. Za M. Ridleya (2000) život je također digitalna informacija zapisana u DNK. Čak i u ovom kontekstu, spominju se neka mišljenja koja tvrde da se cijeli svijet ponaša poput ogromnog računala koje ‘komputira’ sve što postoji…

W. Loewenstein u svojoj knjizi The Touchstone of Life (1999) informaciju shvaća kao temelj života… “informacija, u njezinoj konotaciji u fizici, jest mjera reda…” kaže on. Informacija kvantificira instrukcije potrebne da se proizvede određena organizacija. Na kraju poglavlja, R. Rucker (1987) zaključuje da je razumno reći kako je naš svijet, na temeljnoj razini, načinjen od informacija…

Literatura
1. Loewenstein, W.R. (1999) The Touchstone of Life: Molecular Information, Cell Communication, and the Foundation of Life, Oxford University Press, Oxford/New York
2. Lyre, H. (1998) Quantentheorie der Information, Springer, Vienna
3. Machlup, F. and Mansfield, U. (Eds.) (1983) The Study of Information: Interdisciplinary Messages, Wiley, New York.
4. Ridley, M. (2000) Genome: The Autobiography of a Species, Perennial
5. Rucker, R. (1987) Mind Tools: The Five Levels of Mathematical Reality, Houghton Mifflin Co., Boston
6. Smolin, L. (1999) The Life of the Cosmos, Oxford University Press, Oxford/ New York
7. Stonier, T. (1997) Information and meaning: An evolutionary perspective, Springer, London
8. von Weizsäcker, C.F. (1985) Aufbau der Physik, Hanser, Munich, Germany (Engleski prijevod: The Structure of Physics. Berlin/Heidelberg/New York: Springer, 2006)
9. Wheeler, J.A. (1990) Information, Physics, Quantum: The Search for Links, in Complexity, Entropy, and the Physics of Information (Zurek, W., ed.), Redwood City, CA: Addison-Wesley, pp. 3–28

Ožujak 1, 2013

Novi medij za novu prirodu ljudskog mišljenja

JAMES GLEICK: The Information: A History, a Theory, a Flood (2011)

Every new medium transforms the nature of human thought. In the long run, history is the story of information becoming aware of itself.

theinformationKnjiga Jamesa Gleicka odjevena je u drugačije, znanstveno-popularno ruho, ali po informativnosti ne zaostaje za knjigom Marca Burgina. Riječ je o autoru koji iza sebe već posjeduje jednu mega znanstveno-popularnu uspješnicu – knjigu o kaosu odnosno teoriji kaosa. Ali i ovoga puta odlučio je priču o jednom intrigantnom fenomenu današnjice (informaciji) ispričati opušteno, daleko od svake strogosti kojoj uobičajeno robuju teorije o istom. Primjerice, spominjući Clauda Elwooda Shannona, tvorca ‘informacijske teorije’, ne bi propustio ukazati i na njegovu sklonost slušanju jazz glazbe, ili stidljivom flertovanju s mladom znanstvenicom iz Istraživačke skupine za mikrovalove Bell laboratorija (u čijem je časopisu na kraju i objavio svoj epohalni rad*). Ali, što ćete, takvo vam je ‘ruho’ znanstveno-popularnog pisanja!

Upravo, u prologu knjige Gleick puno prostora posvećuje ovom inženjeru telekomunikacija za kojeg piše da je za vrijeme rata radio na kriptografiji X Sistema (X System), odnosno održavanju „vruće“ telefonske linije između Churchilla i Roosvelta. ‘Otac’ ‘informacijske teorije’ ‘seciran’ je ne samo na psihološkom planu. Navodi se da je zajedno s Vanevarom Bushom radio na njegovom stroju Diferencijalnom analizatoru. Osim toga, Shannonova doktorska disertacija bavi se primjenom Booleove logike na elektroničke krugove što nije tako daleko od područja kojem će se Shannon uskoro potpuno posvetiti. 1943., piše Gleick, događa se povijesni susret Shannona i Alana Turinga. U neku ruku, saznajemo kako su se svi ti momci, ‘upetljani’ oko informacije tijekom, danas, dalekih 1940-ih, međusobno poznavali. U to doba, Shannon održava odnos i sa Norbertom Wienerom koji će uskoro predložiti naziv kibernetika za znanost o upravljanju i komunikaciji. Naposljetku, pojam informacije, rezimira Gleick u prologu, uvedena je u znanost kao što je to Isaac Newton učinio s pojmovima gibanja, sile i mase. Osim toga, Shannonova teorija izgradila je most između informacije i neodređenosti, informacije i entropije te informacije i kaosa.

Sam početak prologa Gleick započinje osvrtom na dva ključna događaja koja su se dogodila 1948. Jedan je bio izum tranzistora od strane, naravno, opet Bell laboratorija, koji će veličinu tadašnjih računala (koji su znali zauzimati čitave sobe) dramatično smanjiti na razumnu mjeru (a kojom se otprilike susrećemo i danas). Međutim, za isti izum Gleick će ustvrditi:

…[to je] bio samo drugi po redu važan znanstveni događaj te godine. Tranzistor je samo hardver.

Drugi se događaj, naravno, odnosio na objavu Shannonovog epohalnog rada.*

U uvodu svoje knjige, Gleick nastoji ići dalje od prikaza načina na koji su na informaciju gledali pioniri njezina proučavanja. Na jednom mjestu citira Wernera Loewensteina za kojeg fenomen informacije „podrazumijeva kozmički princip organizacije i reda te osiguranje načina njihovog mjerenja“. „Što leži u srcu svakog života … jest informacija, riječi, instrukcije…“ kaže pak ‘memolog’ Richard Dawkins.

Geni imaju svoju kulturnu analogiju – meme. Meme su replikatori i propagatori… ideja… i konspiracijskih teorija.

Ali ako se u igru mogu uvesti ‘meme’, mogu i neke druge ‘čestice’ nevažno kojeg oblika, recimo, infomi. Na ovaj način, primjerice, može razmišljati jedan, u znanstvenom smislu, ratoborni znanstvenik koji je odista spreman kročiti u neistraženo. A za njega, onda, teorija postaje bezgranično područje mogućega…

Za kraj prvog osvrta na Gleickovu knjigu, posebno se zanimljivom čini izjava fizičara Johna Archibalda Wheelera koji za informaciju tvrdi da „daje poticaj rastu svakom dijelu, svakom polju sile, čak i kontinumu prostorvremena.“, nakon koje zagonetno zaključuje: „Mi ćemo naučiti razumjeti i izraziti cijelu fiziku na jeziku informacije.“ Drugim riječima, pridodaje Gleick za sam kraj uvoda, „izum svakog novog medija transformira i prirodu ljudskog mišljenja“.

* U časopisu The Bell System Technical Journal objavljen je članak Claude Shannona „Matematička teorija komunikacije“ (A Mathematical Theory of Communication)

Blog pokreće Wordpress.com.

%d bloggers like this: