O I n f o r m a c i j i : informacija u teoriji

Travanj 10, 2013

Vrste pogleda na informaciju

MARCIA J. BATES: Information // Encyclopedia of Librarian and Information SciencesELIS (2009)

Na koji način predstaviti naredno, za ovo istraživanje, izuzetno značajno djelo u iscrtavanju granica područja kojim se ‘kreće’ moja slatka opsesija – informacija – nisam se mnogo dvoumio. Riječ je o trećem izdanju Enciklopedije knjižnične i informacijske znanosti (Encyclopedia of Librarian and Information SciencesELIS) objavljenom 2009. Glavna urednica i autorica članka jednostavnog naziva Information, kojim ELIS zapravo želim predstaviti je Marcia J. Bates s Odsjeka za informacijske studije Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu.

Marcia se prihvatila nezahvalna zadatka: povijest istraživanja jednoga, tako rijetko sveobuhvatnog pojma, za kojega je lakše nabrojati područja u kojima ne igra važnu (često i ključnu) ulogu nego obrnuto, sažeti u članak od nekih dvanaest-trinaest stranica.

Nema jednoznačne, široko prihvaćene definicije informacije. Značenje pojma ovisi o kontekstu.

već na početku stoji u radu. Postoje samo „vrste koncepta informacije“, bolje rečeno, vrste pogleda na informaciju, iza kojih stoje njihovi zagovaratelji (navedeni u zagradama):

semiotički ili komunikacijski (u kojemu se informacija uglavnom shvaća kao poruka) (A. D. Madden, Gregory Bateson, B. C. Brookes, Doede Nauta, Robert Losee)
na-aktivnosti-temeljeni (activity-based) (u kojemu se informacija shvaća kao događaj) (Allan Pratt)
propozicijski (djelići informacija razmatraju se kao tvrdnje o svijetu) (Richard Derr, Fred Dretske, Cristopher Fox)
strukturalni (informacija shvaćena kao neka vrst strukture svijeta) (Frederick Thompson)
socijalni (informacija kao društveni fenomen) (Ian Cornelius, Joseph Goguen)
višestruki ( u svakom slučaju, ‘vrsta pogleda na informaciju’ koja očigledno uključuje više drugih ‘vrsta pogleda na informaciju’) (Donald Mackay, Brenda Dervin, Michael Buckland, Marcia J. Bates)
dekonstrukcionistički (koji kao da dekonstruira odnosno odriče pravo svim prethodno navedenim vrstama pogleda na informaciju) (Ronald Day, Bernd Frohmann, Jonathan Furner).

Unutar navedenih kategorija pogleda na informaciju treba spomenuti i ‘dva interludija’ kako ih naziva i Marcia J. Bates:
– problem Popperovih svjetova (pogotovo tu se misli na onaj njegov sablasni ‘Treći svijet‘ ljudskih tvorevina) te
DIKW hijerarhiju (zajednički koncept srodnih pojmova podatka, informacije, znanja i mudrosti).

I nakon predstavljanja svih „vrsta pogleda na informaciju“ koji, svaki za sebe, u načelu nudi i po jednu njezinu definiciju, Marcia J. Bates završava uvodni dio svoga enciklopedijskog članka podsjećanjem kako još uvijek nema zaključka odnosno konsenzusa o “najboljoj”, “najistinitijoj” definiciji informacije.

Oglasi

Blog pokreće Wordpress.com.

%d bloggers like this: