O I n f o r m a c i j i : informacija u teoriji

Srpanj 7, 2013

Zagrijavanje za ‘definicijski maraton’

MARC BURGIN: Theory of information: Fundamentality, Diversity and Unification (2010) [Uvod]

Danas više nego ikad možemo reći – informacije su postale moda! Pomodno je, u neku ruku, nešto činiti s informacijama; recimo, proizvoditi ih i distribuirati, omogućavati ili onemogućavati im pristup, zaprimati ih previše ili premalo (imam previše ili nemam dovoljno informacija!) ili pak samo pohranjivati ih u svoje računalo. Osim toga, među elitom informacijskih stručnjaka pomodno je i svako malo baviti se pokušajima davanja definicije neuhvatljivoga fenomena! M. Burgin svoje viđenje tog, kako su ga J. H. Shera i D. B. Cleveland voljeli nazivati, “definicijskog maratona”, osim što naziva pomodarstvom, na nekoliko prvih stranica svoje knjige sažima na sljedeći način.

Jedna od zdravorazumskih, a time i najdosadnijih, definicija informacije potječe od Loseea (1997) koji informaciju definira kao opis koji se sastoji od jedne ili više izjava koje su primljene (od ljudi) i koje imaju neku vrijednost za primatelja. Martin (1995) pak piše:

Čini se da je pitanje ‘što je informacija’ retoričko jer nitko na njega ne zna odgovor.

Norbert Wiener, utemeljitelj kibernetike, bio je među prvima koji su informaciju razmatrali izvan njezine svakodnevne uporabe… Njegova izjava “Informacija je informacija, nije ni materija ni energija!” govori nam da su aktualni objekti koji se koriste u komunikacijskom procesu manje važni od same informacije! Početkom 1954. N. Wiener zagonetno zapisuje: “Informacija je naziv za sadržaj koji se razmjenjuje s vanjskim svijetom.” Čini se da nam ta ‘presveobuhvatnost’ u ovom vremenu još ne ostavlja prostor za bilo kakav komentar…

Chaitin (1999) se pita:

Što ako je informacija primarni, a materija sekundarni fenomen?…

Ista informacija može imati mnogo materijalnih reprezentanata u biologiji, fizici i psihologiji (DNA, DVD, živčani impulsi itd.). Pritom, materijalni reprezentanti su irelevantni, važna je sama informacija… Informacija je doista revolucionarno nova vrsta koncepta i prepoznavanje te činjenice predstavlja jednu od prekretnica ovog doba. Međutim, za većinu ljudi, informacija je poruka. Dakako, informacija ne može biti poruka, obrušava se Burgin, jer jedna poruka za nekog pojedinca može nositi mnoštvo informacija (biti informativna) a za drugoga ne.

Znanstvena (statistička) definicija informacije predstavljena je sa svoje dvije definicije:

  • INFORMACIJA je eliminirana neizvjesnost. (Hartley, 1928), (Ursul, 1971)
  • INFORMACIJA je eliminirana neizvjesnost ILI odražena raznolikost. (Ursul, 1971)

Ovaodražena raznolikostsvakako nuka na daljnje istraživanje. O samom pojmu raznolikosti piše i Rauterberg (1995) i navodi da je puno prikladniji od pojma neizvjesnosti u objašnjavanju informacijskih procesa u sustavima obrazovanja… Protivno Rauterbergu, Knapp (1978) raznolikost kao fenomen esencijalno razlikuje od informacije. Na koji način, Burgin ne navodi.

Semiotičku definiciju informacije Burgin je iskopao iz Enciklopedijskog rječnika semiotike u kojem se informacija definira s dva značenja (Moles, 1994):

  • u uobičajenoj jezičnoj uporabi informacija je poruka koja sadrži novost
  • u tehničkom smislu informacija je mjera količine novosti koju sadržava jedna poruka.

Qvortrup (1993) daje vrlo zanimljivu definiciju: informacija je stanje interesa/znatiželje sustava. U ovom slučaju može se govoriti o motiviranosti primatelja za primanjem informacija iz svoje okoline. Isti autor zatim manje oštroumno pridodaje: poruka je materijalizirana informacija.

C. F. von Weizsâcker (2006) imat će daleko ‘boljih mjesta/trenutaka’ u Burginovoj knjizi od ovoga u kojem je ponudio svoju definiciju informacije: informacija je kvantitativna mjera oblika (njem. Gestalt), u kojoj izgleda da upravo razumijevanje ‘punoznačne’ njemačke riječi Gestalt igra ključnu ulogu. A što ako ne dolazite iz njemačkog govornog područja…?

Hobart i Schiffman (2000) sugeriraju da se koncept informacije mijenja kroz vrijeme. Oni razlikuju klasično, moderno i konceptualno informacijsko doba. Burgin, međutim, ne ulazi u detalje ove zamisli…

Sve u svemu, za infome se zasada nije našlo mjesta u “definicijskom maratonu” prema Burginovu viđenju, ali tko zna, možda ga jednoga dana bude…

Oglasi

Blog pokreće Wordpress.com.

%d bloggers like this: