O I n f o r m a c i j i 2.0 : informacija u teoriji

Matematičko-statistička teorija informacija (Shannon & Weaver)

Jedinica znanja (infom) : MATEMATIČKO-STATISTIČKA TEORIJA INFORMACIJE
Autor(i) :  Shannon, Claude E.
Logička cjelina :  The Mathematical Theory of Communication, Urbana: University of Illinois Press.
Godina :  1949/1963
Kategorija znanja :  INFORMACIJSKE TEORIJE

Inicijalnu ‘teoriju informacija’ ili ‘statističko-matematičku teoriju informacija’ mnogi istraživači prepoznaju u radu matematičara Clauda Elwooda Shannona koja je izvorno objavljena pod nazivom Matematička teorija komunikacije (A mathematical theory of communication) (Shannon, 1948). Međutim, dok je pisao svoj rad, Shannon nije mislio da stvara teoriju informacije. Zabavljen problemima optimalnog prijenosa signala ni na kraj mu pameti nije bilo stvoriti univerzalni obrazac po kojemu se primaju i odašilju informacije. Pojam informacije rabio je u svom uskom, inženjerskom kontekstu. Međutim, njegov kolega Waren Weaver nagovorio ga je da vlastiti okvir usmjeren na rješavanje inženjerskih problema proširi na ostala područja. Sam se potrudio napisati poseban članak u kojem je predložio da se Shannonov komunikacijski model namijenjen telekomunikacijskim inženjerima promatra kao opći komunikacijski model prijenosa informacija. Možda bi ovakva interpretacija Shannonove teorije stekla više pobornika da se u cijelu priču nije upetljalo značenje, na neki način ‘pojmovna svojina’ istraživača iz društvenih i humanističkih znanosti. Naime, značenje nije igralo nikakvu ulogu u Shannonovoj teoriji. Štoviše, sâm Shannon je naglasio da je irelevantno za cijelu priču. Mogućnost da se jedna teorija informacija utemelji na nečemu što nije uključivalo značenje odmah je pobudilo sumnju. Zbog toga su istraživači iz društvenih i humanističkih znanosti bili uvjereni da je Weaver u krivu; velika većina njih je i danas u to uvjerena.

U Shannonovoj teoriji informacija je predstavljena logaritamski kodiranim signalima  koji podliježu učinkovitom probabilističkom proračunu njihova prijenosa. Prema Shannonu, informacija odgovara na pitanja tipa DA-NE u postupku odabira jedne mogućnosti (ili poruke) (engl. choices or messages) iz unaprijed poznatog skupa mogućnosti (poruka). Što je više tih mogućnosti (poruka), kodiranje rezultira duljim kodom, odatle – većom količinom informacija. U ovom smislu, Shannonov kolega Waren Weaver poslužio se sljedećim riječima nastojeći objasniti srž ‘informacijske teorije’: „…riječ informacija… ne odnosi se toliko na ono što se reklo, nego na ono što se može reći…“ (Shannon and Weaver, 1963, p. 8).

Redni broj Jedinica znanja / infom Autor (godina) Datum zadnjeg ažuriranja
 1.  Povijesni aspekti Shannonove teorije  Gleick (2011)  2015-09-18
 2. Shannonova i Weaverova knjiga The Mathematical Theory of Communication nije koautorska knjiga. Knjiga se zapravo sastoji od dva ‘eseja’, jedan je preprint originala Shannonovog rada iz 1948, dok je drugi Weaverov “Recent Contributions to the Mathematical Theory of Communication“.  Ma (2012)
 3.

 

 

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.

%d bloggers like this: