O I n f o r m a c i j i : informacija u teoriji

Travanj 7, 2016

Informacija u procesu stjecanja znanja

stablo_znanjaNakon osamnaest mjeseci premišljanja, pisanja i prepravljanja, odustajanja i ponovnog započinjanja, razgovora i savjetovanja, sa zadovoljstvom mogu objaviti da je moja ‘znanstvena pisanija’ naziva Information in the knowledge acquisition process napokon dovršena. ‘Stablo znanja’, novopredloženi prikaz/simbol DIKW modela,  započinje sa svojim životom u digitalnom svijetu informacija. Posljedično, to znači da je ‘pisanija’ odnosno rad prihvaćen za objavljivanje u jednom od časopisa područja – i ne slučajno – u Journal of Documentation. Četrdeset i pet stranica teksta, je li to ikome trebalo? U mom slučaju, da, pogotovo stoga jer u radu na kraju nisam stigao reći sve što sam imao. Primjerice, onaj dio o značenju. Informacija i značenje, u kontekstu čovjekove spoznaje, čine mi se sada neraskidivo povezanima, do te mjere da ću vjerojatno u najskorije vrijeme biti prisiljen započeti rad na novoj ‘pisaniji’ sada već predvidljivog naziva – Meaning in the knowledge acquisition process (s tim da su neki dijelovi već i napisani) te svojim umom zaroniti u otvoreno i neistraženo more semiotike…

Osim (relativno) sažetog prikaza raznolikosti pogleda na pojam informacije (desetak stranica), rad se u prvom redu bavi tumačenjem procesa stjecanja znanja, s osobitoga simboličkog i metaforičkog stajališta. Pritom, pojam informacije u takvom tumačenju, dakako, zauzeo je središnje mjesto, pored srodnih pojmova podatka i znanja. Posredno, ovim radom nastojao sam i iznaći odgovor na pitanje: zašto različiti načini/perspektive stjecanja znanja u okviru znanstvenih područja imaju drugačiji pogled na informaciju, uključujući tu i dva, čini se, najisključivija ili najnepomirljivija: jedan, koji informaciju drži objektivnim entitetom koji postoji u ‘vanjskom svijetu’ i drugi, koji ju smatra konstruktom čovjekova uma.

Stoga ovaj rad posjeduje dvojak karakter: pregledni i simboličko-metaforički. U prvom dijelu do izražaja dolazi njegov pregledni karakter. Nastojao sam, na što je moguće sažetiji način, pružiti uvid u raznolikost pogleda na pojam informacije istraživača iz različitih područja znanosti. U radu se razmatraju informacijske teorije s naglaskom na inicijalnu teoriju Claudea E. Shannona, pravci u razvoju istih, definicije pojma informacije i vrste informacija. U drugom dijelu rada, a za potrebe razumijevanja odnosa pojma informacije sa srodnim pojmovima podatka i znanja, predložio sam odgovarajući simbolički prikaz kao pandan postojećem  – DIKW hijerarhije (Data-Information-Knowledge-Wisdom hierarchy), a koji je našao izraz u stanovitoj slici ‘stabla znanja’. Putem navedenog prikaza te osobitoga metaforičkog tumačenja pokušao sam, zatim, ilustrirati ulogu informacije u procesu stjecanja znanja. Prema mom mišljenju, na ovaj način bilo je moguće ukazati na jedno, relativno novo, shvaćanje pojma informacije, koje je u stanju ublažiti, ako ne i u cijelosti prevladati problem različitog shvaćanja informacije u svim znanstvenim područjima. Simbolički prikaz i metaforičko tumačenje uloge informacije u procesu stjecanja znanja čine i okvir za novo shvaćanje uočenog raskoraka u pristupu informaciji kao objektivnom ili subjektivnom fenomenu, a koji se također može rabiti za njegovo prevladavanje.

Zaključak rada donosi neobične i, držim, uzbudljive implikacije iako počivaju na ograničavajućoj simboličko-metaforičkoj osnovi; veći dio zaključka, stoga, objavljujem i na ovom mjestu (u djelomično parafraziranoj verziji iz pre-print verzije rada):

Na [spomenutoj] simboličkoj slici ‘stabla znanja’ informacija u obliku soka, prepoznaje se kao jedan od dva ključna supstrata koja omogućuju njegov rast. ‘Zemlja podataka’ na kojoj je ‘stablo znanja’ izraslo, predstavlja, simbol dohvatljivoga, mjerljivog ‘vanjskog svijeta’ (onoga koji se može izlučiti u mjerljiv podatak), dok smo krošnju stabla označili kao simbol čovjekova eksplicitnog znanja o tom ‘vanjskom svijetu’. Predložili smo i da deblo stabla može simbolizirati veliki provodnik, komunikacijski kanal kojim se informacije prenose, dok njegovo korijenje može predstavljati simbole mjernih instrumenata, naprava, alata, uređaja, ali i metoda i tehnika za dohvaćanje podataka iz ‘vanjskog svijeta’. Isto tako, ostavili smo i mogućnost da svaki ‘čvrsti’ dio stabla simbolizira određeno znanje, uključujući tu i one koji pripadaju deblu i korijenju.

Međutim, temeljna zamisao tiče se sljedećeg prijedloga: na sveukupni rast ‘stabla znanja’, a odatle i našega znanja, utječu dva, a ne jedan, tok ključnih supstrata: pored, već spomenutog, toka ‘informacijskog soka’ od korijenja prema vrhu stabla, postoji i tok ‘značenjskog soka’ potaknut djelovanjem ‘zraka’ ‘umnog sunca’ u listovima ‘stabla znanja’ (pritom, ‘zrake umnog sunca’ simboliziraju čovjekovu sposobnost apstraktnog mišljenja nužnog za potrebe usvajanja i organizacije znanja). Ovaj sok kreće se u obrnutom smjeru od ‘informacijskog soka’, a to znači da može dospjeti i do korijenja stabla.

[Stoga] prema metaforičkom tumačenju procesa stjecanja znanja, a preko slike rasta ‘stabla znanja’, informacija se prepoznaje kao subjektivan, ali bezličan (bez značenja), kodiran (preslikan) tok (jer se uvijek prenosi), nevidljivo ‘komunikacijsko sredstvo’ između svijeta podataka i svijeta znanja. Uloga informacije kao nevidljive poveznice svijeta podataka i svijeta znanja, možda i ne predstavlja originalnu zamisao, ali je ovim radom, držim(o), značajno produbljena.

S druge strane, oba procesa, proces izlučivanja ‘podatkovnih sastojaka’ iz ‘zemlje podataka’ kao i proces stvaranja ‘informacijskog soka’ neizostavno nas moraju podsjetiti na procese kodiranja i odabira mogućnosti/poruke iz zadanog skupa mogućnosti/poruka u Shannonovoj teoriji. Ipak, je li doista moguće na njih gledati kao na metafore procesa koji čine okosnicu ‘informacijske teorije’ – ostaje za raspravu. U slučaju hipotetskog prihvaćanja ove mogućnosti, Shannonova teorija bi se, u okviru ove osobite simboličke slike, nalazila na samim vrhovima korijenja ‘stabla znanja’. Međutim, ova promišljanja ubrzo bi nas dovela do jednog drastičnog ‘uvida’,  po kojemu bi se, onda, i proces stjecanja znanja temeljio na svojevrsnom kodiranju stvarnosti (izlučivanju ‘podatkovnih sastojaka’) i njenoj percepciji odnosno prijenosu (stvaranje ‘informacijskog soka’ odnosno generiranju informacija) za potrebe uvećanja našeg znanja. Ali, je li se doista radi o nečemu takvom, pa barem i u naznakama, teško je pretpostaviti na osnovi jednog, ipak, samo simboličko-metaforičkog pristupa danom problemu.

(U skladu s Weaverovom interpretacijom ‘informacijske teorije’, po kojoj je ona više povezana s onim što se moglo (pa i još uvijek može) reći (‘what could you say‘) nego s onim što se reklo, a ‘zemlju podataka’ možda možemo gledati kao na ukupan broj mogućnosti ‘vanjske stvarnosti’ koja se u obliku ‘podatkovnih sastojaka’ uopće može izlučiti na vrhovima korijenja ‘stabla znanja’ i pretvoriti u ‘informacijski sok’. Je li, u ovom smislu, ukupnom skupu mogućnosti ‘vanjskog svijeta’ odgovara upravo prostornovremenska zbilja kao takva, a načinima njenog kodiranja upravo naše matematičke metode (geometrija, algebra itd.) koje rabimo za njezino dohvaćanje… ostaje za raspravu.)

Ova slika i nedvojbeno ukazuje na činjenicu da mogućnost razlikovanja i ekstrakcije podataka iz ‘vanjskog svijeta’ još uvijek ne prejudicira njihovo značenje. To je dovoljno da Shannonovoj teoriji priznamo status jedne validne informacijske teorije, ali teorije koja predstavlja gradivni blok njene puno šire inačice, i koja se u kontekstu procesa stjecanja znanja više ne može promatrati odvojeno od pojmova znanja i značenja; zbog čega je i način ‘skrutnjavanja’ ‘informacijskog-‘ i ‘značenjskog soka’ u čvrste dijelove ‘stabla znanja’ u ovom radu ostao nepoznat.

Možda najdojmljiviji doprinos predloženog simboličkog prikaza predstavlja ‘vidljivost’ same informacije, koja u procesu stjecanja znanja u stvarnom svijetu, zauvijek ostaje skrivena, uostalom, kao i značenje. Ono što je u stvarnom svijetu uvijek vidljivo odnosi se na podatke, dok se znanje istog, u neku ruku, ‘osjeća’ u glavi. Informacija, odatle, ne samo da se javlja kao vrijednost tog procesa, …, nego i sama može biti shvaćena kao jedan od njegovih dijelova. Upravo fluidnost ‘informacijskog soka’ koji sadrži u sebi kodirane ‘podatkovne sastojke’, reprezentira važno, ali izvan dane simbolike, zasad nepoznato svojstvo informacije, koje možda upućuje na njenu procesnu prirodu. Isti zaključak može se odnositi i na ‘značenjski sok’ sastavljen od ‘konceptualnih sastojaka’. Odatle, procesi informiranja i pridavanja značenja koji se odvijaju u stvarnosti, možda se uistinu i ne mogu razlikovati od njihovih imeničnih izvedenica – informacije i značenja.

Informacija po sebi nema značenje, ali se jedino ‘sa’ značenjem može percipirati i razumjeti. Ovo, samo prividno, proturječje čini se nestaje kada se na podatak, informaciju i znanje započne gledati iz perspektive ili ingerencije jednoga, osobitoga, nadređenog fenomena. Ipak, njegovu elaboraciju ostavljamo za neko buduće promišljanje koje se, definitivno, mora izdići iznad ovih, ipak ograničavajućih, simboličkih okvira te ponuditi nov, u cijelosti znanstveno utemeljen pogled na informaciju.

Cjelovitom tekstu rada možete pristupiti u repozitoriju ustanove u kojoj sam zaposlen (Filozofski fakultet u Osijeku) na ovoj adresi: http://repo.ffos.hr/2206/. Objavljivanje rada u tzv. post-print inačici, prije službene objave u časopisu Journal of Documentation, omogućila mi je politika ‘zelenog puta’ izdavača časopisa, u ovom slučaju – Emeralda.

Citiranje rada putem EarlyCite servisa (prije same objave) omogućeno je na http://www.emeraldinsight.com/doi/pdfplus/10.1108/JD-10-2015-0122.

Oglasi

7 komentara »

  1. Boris, moje čestitke – rad je spremljen u fundamentals folder za pisanje doktorata —experient je gotov – sada pisem i radim obradu podataka – stavio sam si deadline 13.5

    inace usjeo sam iz wilsonovog 2nd modela izvuci 197 variabli koje se mogu mjeriti

    Poz

    Sergej

    https://twitter.com/sergejlugovic http://tehnoloskopoduzetnistvo.com/ ________________________________

    Sviđa mi se

    Komentar autora/ice Anonimno — Travanj 15, 2016 @ 5:08 am |Odgovori

  2. Hvala, Sergej, i samo naprijed! 🙂 Imaš moju podršku!

    Sviđa mi se

    Komentar autora/ice Boris — Travanj 15, 2016 @ 9:20 pm |Odgovori

  3. Zdravo Borise. 🙂

    Pričam ti priču: dok čitam tvoj naučni rad, konkretno opisni i simbolički deo značenja DIKW drveta (ex posmatranog kao piramida – off: piramida je zatvorena na vrhu, dve piramide – povezano dno o dno – su čini mi se struktura dijamanta), tu i tamo bacim pogled u dvorište da se napasem zelenila. Posmatram drvo divlje šljive. I ta divlja šljiva se sva raskokala. Grane su joj otežale, iako nema previše plodova (znanje – kristalizacija – neprotočnost – zastoj – pad) na njoj, ali iz nekog razloga teško nosi samu sebe (i čoveka strukturno možemo da posmatramo kao drvo, pa i čovek teško nosi samog sebe). Uzgred padaju neke kiše stalno… Element vode (sokovi – unutra). Voda (spolja) natapa zemlju (informacije). Bez vazduha nema života (proces disanja – dah). Nedostaje nam vatra. Ili ne. Zraci sunca? Šta je onda sunce? Izvor? Čega? Um? Nisam sigurna. Svetlost? Za apsorpciju i asimilaciju znanja je potrebno izaći iz uma, jer čemu navodna mudrost u procesuiranju od korena ka krošnji (ili je ipak obrnuto kao što Shannon razmišlja)? Šta da radimo sa njom? Drugo, neka voda spolja je neophodna. Voda je milost. Milost je Viša sila. Nad-um. Nad-znanje. Ako misliš da je ovo gomila gluposti, ne obaziri se. Ipak sam odlučila da sročim ove redove. 🙂 Mada, uglavnom sam nabacala tok misli, a i u međuvremenu je pao mrak pa slabije uočavam divlju šljivu. 😉

    P. S. Uzmi u obzir da sam nadri i da je za mene ovo pregršt novih podataka.

    Sviđa mi se

    Komentar autora/ice Retka Zverka — Lipanj 8, 2017 @ 7:42 pm |Odgovori

    • A za taj rad dobih i nagradu. Vidi na ovom linku: http://www.ffos.unios.hr/nagraden-rad-borisa-bosancica-s-odsjeka-za-informacijske-znanosti i to međunarodnu što mi je posebno drago… 🙂 Činjenica je da ti to onda otvara neke mogućnosti kontakta s drugim autorima koji pišu o sličnim stvarima… ali ima i malo taštine, kao i u svakom čovjeku… samo na pustopoljini pravim se nadčovjekom… 🙂
      Inače, drvo je moćna metafora za sve, ali u slučaju stjecanja znanja doista me odvela daleko… ali to je opet samo metafora… Umno sunce i informacijski sok mi se čine najjačim, s obzirom da sam deridijanac i da je upravo Derrida upotrijebio prvi taj izraz (umno sunce), a što se tiče soka zbog toga što vizualizira informaciju koju u stvarnom životu ne vidimo…Ali na toj slici je i vidljivo da bez umnog sunca koje proizvodi značenja ne bi bilo znanja, odnosno da informacija i značenje proizvode znanje… Sve to me na kraju odvelo do svakojakih zamisli konstruktivističkog podrijetla i već sam napisao novi rad koji je na recenziji u jednom konstruktivističkom časopisu… Ne znam koliko si zainteresirana ići s tim dublje, pa te zasada neću gnjaviti, ali samo da znaš pričaš s čovjekom koji smatra da prostor proizlazi iz materije, da je materija zgusnuta svjetlost i koji svake nedjelje na National Geographicu gleda seriju Genij o životu Alberta Einsteina, a da ne trepne! 🙂

      Liked by 1 person

      Komentar autora/ice Boris — Lipanj 8, 2017 @ 9:34 pm |Odgovori

  4. Borise, tako mi je drago i tako se radujem zbog tebe. Bravo, bravo, bravo za međunarodnu nagradu i priznanje. 🙂 Od srca ti čestitam. 🙂 Da je sreće pa da se bude i nauci što više u duhu, a manje u egu. 🙂 I nauka bi se osevapila. 🙂

    Vidiš, za mene je sve ovo novo i istovremeno vrlo intrigirajuće i vuče me nekako. Sok, tok… osmoza… Mene svakako podstiče tok, tok, tok. Sve teče. Znači, sve se menja. Mali off: meni je tu u postavci stvari blizak Bruce Lee – be like water, my friend. 🙂

    Zaista mislim da su tvoje spoznaje i radovi revolucionarni, i sasvim sigurno nisam bez razloga pomislila na Ajnštajna dok sam čitala, a eto i ti si ga sada pomenuo. 🙂

    Da bih dublje zagazila u vodu, valja mi da nadalje proučim šta si, bar ovde i do sada napisao. A to ide laganim tokom. 🙂 A ti me ne gnjaviš.

    Liked by 1 person

    Komentar autora/ice Retka Zverka — Lipanj 8, 2017 @ 10:01 pm |Odgovori

    • Ne stigoh ti ovdje odgovoriti na vrijeme, @Retka Zverko, ne zamjeri, puno toga mi se događa u glavi i izvan nje, pa neke stvari potpuno smetnem s uma, poput činjenice da dugo nisam ništa novoga napisao na ovom blogu… Morat ću taj post u najskorije vrijeme prekinuti novim postom… 🙂

      Liked by 1 person

      Komentar autora/ice Boris — Kolovoz 1, 2017 @ 9:42 pm |Odgovori

      • Magičare, toliko je vremena prošlo da sam i zaboravila šta sam napisala. 🙂 Evo, sad čitam da se podsetim. Au, nezgodacija, je li, vidiš ti kako se brzo zaboravlja. Da znaš da bi ti bilo dobro to sa prekidanjem posta. Bar malo.

        Nadam se da uživaš na obali plavog mora a i u moru stvarnom, ne samo u ovom informacionom. 😉

        Pozdravljam Te najsrdačnije!

        Liked by 1 person

        Komentar autora/ice Retka Zverka — Kolovoz 1, 2017 @ 10:09 pm


RSS feed for comments on this post. TrackBack URI

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

Blog pokreće Wordpress.com.

%d bloggers like this: